Manje krava, više mlijeka: Hrvatsko mljekarstvo zabilježilo rast unatoč toplinskom valu

Unatoč izrazito visokim temperaturama tijekom lipnja, hrvatski sektor proizvodnje mlijeka nastavlja s rastom proizvodnje. U prvih šest mjeseci 2026. godine otkupljeno je 206.029.761 milijuna kilograma mlijeka, što je 5,73 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Posebno je zanimljivo istaknuti povećanje proizvodnje u lipnju za više od 10,6 % u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ovogodišnji lipanj, zbog vrlo visokih temperatura bio je iznimno nepovoljan za proizvodnju mlijeka.

Pozitivni rezultati potvrđuju nastavak procesa specijalizacije hrvatskih mliječnih farmi. Ovo je popraćeno sve većom automatizacijom proizvodnih procesa od hranjenja do mužnje kao i korištenjem rashlađivanja cjelokupnog prostora u kojima borave krave, a ne samo područja distribucije hrane uz hranidbeni hodnik. Naravno, uz to su na ovim farmama i mliječna goveda visokih proizvodnih kapaciteta koja uz preciznu hranidbu proizvode velike količine mlijeka.

Manje proizvođača i manje krava, ali veća proizvodnja

Analiza podataka o mliječnom govedarstvu u Hrvatskoj otkriva jasan i dugotrajan trend pada broja grla. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ukupan broj mliječnih krava i krava kombiniranih pasmina kontinuirano se smanjivao u razdoblju od 2022. do 2026. godine.

Tako je početkom srpnja 2022. godine evidentirano 132.839 grla, da bi se taj broj već iduće godine značajno smanjio na 118.131. Negativan trend nastavio se i u idućim godinama, pa je 1. srpnja 2024. godine zabilježeno 112.191 grlo, a sredinom 2025. godine taj je broj pao na 106.975. Prema posljednjim podacima za 1. srpnja 2026. godine, populacija ovih krava svela se na 104.565.

Iako podaci pokazuju konstantno smanjenje stočnog fonda, u sektoru je prisutan paradoks u kojem se bilježi povećanje proizvodnje mlijeka usprkos manjem broju proizvođača i krava.

Mljekare sada otkupljuju mlijeko od 2.047 gospodarstava. Broj mliječnih i kombiniranih krava manji je za 2,3 posto, a broj isporučitelja za 9,8 posto prema istom razdoblju prošle godnie. Istodobno je prosječna isporuka mlijeka po gospodarstvu porasla za čak 18,9 posto te sada iznosi 17.627 kilograma.

Cijena mlijeka pod utjecajem povećane proizvodnje na globalnom tržištu

Tijekom 2026 .godine cijena mlijeka u RH veće je za 13,6% u odnosu na europsku prosječnu cijenu mlijeka, ali je ipak niža od prosječne cijene u prošloj godini. Nastavak povećanja proizvodnje mlijeka u EU, SAD-u, Australiji i Novom Zelandu kao najvažnijim proizvođačima na globalnom tržištu imat će značajan pritisak na formiranje cijena u nadolazećem razdoblju.

Pozitivan signal za budućnost sektora

Rezultati ostvareni u prvoj polovici godine pokazuju kako hrvatski sektor proizvodnje mlijeka nastavlja povećavati produktivnost kroz ulaganja u tehnologiju, genetiku i učinkovito upravljanje farmama. Iako broj proizvođača i grla i dalje pada, rast ukupne proizvodnje potvrđuje sposobnost sektora u prilagođavanju tržišnim i klimatskim izazovima. No, kako je sada nastupio novi toplinski val koji je započeo krajem srpnja i vjerojatno će biti još izraženiji od onog u lipnju sektor je izložen novim problemina.

Evo što se događa s cijenama mlijeka i mliječnim proizvodima: TISUP objavio procjene

Proizvodnja u ovim uvjetima ima i povećane troškove zbog hlađenja, utroška vode, drugačije organizacije hranjenja, slabijih rezultata reprodukcije i veterinarskih troškova. Rast proizvodnje se može nastaviti ukoliko ne dođe do pada cijene mlijeka, u suprotnom proces se brzo može vratiti negativnim predznacima, a njih smo se nažalost nagledali kroz prethodna desetljeća.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor